I službeno je započela predizborna kampanja za izbore u Republici Hrvatskoj, koji se održavaju u nedjelju, 11. rujna. Prema izbornom zakonu te države, biračko tijelo je podijeljeno na 12 izbornih jedinica, od kojih se 10 odnose na podjelu teritorija države na cjeline s približno jednakim brojem stanovnika, jedanaesta jedinica se odnosi na Hrvate koji su ili u dijaspori ili u Bosni i Hercegovini, a dvanaesta izborna jedinica pripada nacionalnim manjinama u RH i proteže se na cijelu državu. 

Iz jedanaeste izborne jedinice biraju se tri saborska zastupnika, a u prošlom sazivu su to bili dr. Božo Ljubić, Ivan Šuker i general Željko Glasnović. Sva trojica su ili iz Bosne i Hercegovine ili vuku korijenje iz nje (Š. Brijeg, Livno, Duvno) i sva trojica su bili na listi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). 

Na nedavno objavljenom popisu kandidata HDZ-a u 11. izbornoj jedinici za ove izbore, u novinama se najprije pojavilo ime dr. Bože Ljubića kao nositelja liste, zatim Martina Raguža i Željka Glasnovića kao najsigurnijih. Ubrzo zatim Glasnović je obznanio da ide samostalno na izbore u ovoj jedinici i da će imati svoju nezavisnu listu, što znači da želi uzeti sva tri moguća mandata za sebe. 

Zašto se odlučio za to sam je objasnio u pismu javnosti, koje baš i nije ugodno čitati te će ga, zasigurno, politički protivnici sada početi žestoko napadati ne bi  li mu umanjili utjecaj kod dojučerašnjih stranačkih simpatizera. Uzme li Glasnović sva tri zastupnička mjesta na ovim izborima, moguće je očekivati da će uloga sabornika iz dijaspore biti malo drugačija nego do sada, jer ovi su parlamentarci uglavnom u Saboru šutjeli i primali pozamašnu plaću za to. Glasnović se zbog te šutnje i odlučio na ovaj korak. O tome u pismu kaže:                                   

„ Na ovakvu odluku ponukala me je prvenstveno moja savjest. Ne mogu i ne želim biti ‘smokvin list’ interesnim skupinama, niti još jedan statist u saborskim klupama. Ako želimo preživjeti kao nacija moramo postaviti prioritetne političke ciljeve. Hrvatski glasači ubrzo će biti zasipani suhoparnim podacima i praznim frazama posuđenim iz engleskog govornog područja. Politički kandidati većinom će govoriti ono što vi želite čuti, a izbjegavati će govoriti o onome što bi vi trebali znati. Tome će zdušno pomoći i partijske ćelije u meanstream medijima. 

Prošlo je gotovo četvrt stoljeća od Domovinskoga rata, a R. Hrvatska još nije uspješno integrirala svoje ljudske i druge raspoložive resurse. Zašto Hrvatska ostaje disfunkcionalna država? 

Republiku Hrvatsku predugo vode interesne skupine čiji je prvenstveni cilj samointeres, a ne izgradnja funkcionalne i moderne države Hrvatske. Dovoljno je sagledati stanje i odlazak mladih iz RH, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, porušene mostove sa izvandomovinskom Hrvatskom i kaotično stanje u koje je dovedena braniteljska populacija. Održivi razvoj utemeljen je na jednostavnim i funkcionalnim zakonima. U Hrvatskoj zakon djeluje unutar disfunkcionalnog političkog sustava. 

Dok su Hrvati izvan R. Hrvatske namjerno isključeni iz političkog i ekonomskog razvoja matične države, nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju Ustavna prava po kojima su stekli privilegije koje nemaju manjine ni u jednoj državi Europske unije i šire. Uspostavljena je tzv. pozitivna diskriminacija, ali je istovremeno s druge strane uspostavljena negativna diskriminacija, jer su njime zakinuti hrvatski birači u cjelini. 

Površna analiza sadašnjeg stanja potvrdit će da je R. Hrvatska samo indigo kopija bivše propale države po gotovo svim ključnim elementima. Ukorijenjena korupcija na svim razinama i socijalistička birokracija, u samom začetku, ubija svaki investicijski projekt. Ne možemo sebi priznati da je mentalna baština komunizma najveća prepreka napretku. 

Skandalozno je da Hrvat rođen izvan domovine treba prosječno 3 godine kako bi dobio hrvatsko državljanstvo. Također je skandalozno da ljudi koji su desetljećima destruirali hrvatsku državu, još sjede u saborskim klupama i u svim tijelima državne vlasti. Retroaktivni zakoni koji će se obračunati s poslovnim kriminalom, ratnim profiterstvom i izdajom nacionalnih interesa nikad nisu došli u saborsku proceduru. Akademska i kadrovska lustracija ostaju tabu teme u hrvatskom društvu. 

Bez uspostave novog sustava vrijednosti Hrvatska neće doživjeti katarzu. 

Bez snažne R. Hrvatske upitan je opstanak Hrvata u BiH. A bez opstanka Hrvata u BiH upitan je opstanak R. Hrvatske jer bez njih ostaje bez strateške dubine. Državni ured za Hrvate izvan R. Hrvatske i Saborski odbor za Hrvate izvandomovinske Hrvatske, podbacili su u ispunjavanju svojih obveza prema Hrvatima u BiH, bez kojih danas ne bi postojala slobodna Republika Hrvatska...“ 

 Feniks.info