Pitanje upotrebe jezika u RS-u
već odavno je trebalo biti vrlo važna tema političarima, pogotovo onima koji
barem formalno slove kao zastupnici Hrvata i Bošnjaka u službenim tijelima ovog
entiteta. Dosad se o tome uglavnom šutjelo. A kad je netko pokušao o tome
progovoriti u Klubu Hrvata, digli su se protiv njega svi klubski Hrvati, i iz srpskih i iz hrvatskih stranaka.
Informaciju u cijelosti prenosimo
iz mostarskog denevnika Dnevni list:
***
Unatoč činjenici da je po Ustavu
RS-a propisana konstitutivnost svih naroda te da su posebnim člankom kao jezici
navedeni jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda, do danas ne
postoji zakonsko rješenje o uporabi jezika i pisama, zbog čega na javnim
institucijama u ovom entitetu nema hrvatskog jezika, a često niti latiničnog
pisma.
Svjestan ovog dugogodišnjeg problema, čije se rješavanje oteže još od 2002.
godine, izaslanik u Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a Tomislav Tomljanović pokrenuo
je službenu inicijativu za usvajanje zakonskog rješenja koje bi omogućilo
hrvatski jezik u svim javnim institucijama, a što bi posebno bilo korisno na
lokalnim razinama gdje postoji veći broj povratnika.
Neshvatljiv potez
Upoznat s činjenicom kako po
Ustavu RS-a u okvire vitalnog interesa spadaju jezik, vjera, kultura i
tradicija svakog od naroda, kao i zbog postojanja spomenutih amandmana koji
stvaraju pretpostavku za ravnopravnu uporabu jezika, Tomljanović se nadao kako
će u institucijama RS-a biti razumijevanja za takvo što. No, tada se dogodilo
nešto potpuno neočekivano što je, po Tomljanovićevom mišljenju, neshvatljivo i
u krajnjoj liniji razočaravajuće, jer se pokazalo kako Klub Hrvata nije za
ravnopravnost jezika.
– Dao sam pisanu inicijativu da
Klub Hrvata inicira preko svog predstavnika u predsjedništvu Vijeća kako bi se
konačno usvojio zakon o uporabi jezika i pisama. Naime, još 2002. godine su
doneseni amandmani, ali to jednostavno nije provedeno. Međutim, nitko u Klubu
me nije podržao; ne iznenađuje me što me nisu podržali predstavnici SNSD-a i
SDS-a u Klubu Hrvata, ali tamo sjede i predstavnici dvaju HDZ-ova – upozorio je
Tomljanović.
Negdje ima, negdje nema
Tomljanoviću jednostavno nije ni
danas jasno zbog čega je su legitimni predstavnici Hrvata odlučili prijeći
preko ove inicijative. Stoga postavlja pitanje koga ti Hrvati predstavljaju te
je li to službeni stav stranaka ili su izaslanici radili kao samostalni
strijelci, koji si odlučili ne “uzburkavati” stvari u RS-u.
Tomljanović se ipak ne predaje te najavljuje kako će nastaviti borbu za
hrvatski jezik, sukladno onomu što je i samim Ustavom zajamčeno. U međuvremenu,
pak, situacija na terenu, otkriva nam Tomljanović, pokazuje kako se uporaba
latinice provodi prilično stihijski, odnosno negdje je ima, a negdje ne.
Promjena takve prakse pogotovo bi dobro došla u pojedinim institucijama, kao i
jedinicama lokalne zajednice gdje se ljudi žele vratiti, kao i u onim općinama
u kojima, poput Dervente, ima respektabilniji broj povratnika.
Dnevni
list
Feniks.info