26.02.2011
Općina Bosanski Brod
Povijest
Povijest Bosanskog Broda i naselja na području današnjeg Bosanskog Broda
datira iz brončanog doba, oko 1600. godine prije Krista. Na mjestu današnjeg
Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonia. Glavnina
stare Marsonije nalazila se na mjestu današnje slavonskobrodske tvrđave, a dio
naselja je bio i na desnoj strani. Prvo pisano spominjanje ovog naselja datira
iz 365. godine nakon Krista, tako da je Brod star faktički 1635 godina. Po redu
starosti, u okolici Bosanskog Broda na prvom mjestu su sela Vinska i Liješće,
koji se u izvještaju biskupa Marijana Maravića spominju 1648. godine. Kako je
poznato, sam Bosanski Brod se prvi put spominje u pisanom dokumentu kao Turski
Brod 1691. godine.
Te godine je, naime, Austrijska vojska zauzela Slavonski Brod tako je da
je to bio razlog da se podigne prvo organizirano naselje na desnoj obali i
tvrđava koja je trebala štititi Tursko carstvo. Nakon što je tvrđava bila
sagrađena, bila je ubrzo potom razorena i nije više nikad poslije toga
obnovljena. Poslije rata vođenog na tim prostorima, mirom u Požarevcu 1718.
godine uspostavljena je granica. Brod je pripao Austrougarskoj monarhiji.
Jedinstveni Brod je 1739. godine podijeljen u dvije administracije(
bosansku i slavonsku). Te godine rijeka Sava postaje granicom između Turske i
Austrije i Bosanski Brod pripada Turskom carstvu . Oko 1850. godine u Bosanskom
Brodu bilo je već 700 stanovnika. U ranu jesen 1878. godine naselje na desnoj
obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod. Te je godine na Berlinskom
kongresu austrougarskoj dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. S tom
godinom su povezani i počeci školstva u Bosanskom Brodu. Prva javna knjižnica
osnovana je 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska
trgovačka obitelj Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine.
Bosanski Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novosjedinjenim
pokrajinama.
Predivna
zgrada željezničkog kolodvora sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekta
Hansa Niemezceka. Nažalost, kolodvor je do temelja razoren pri bombardiranju
Broda u siječnju 1945. godine. Željeznička postaja u Bos. Brodu bila je sve do
svršetka drugog svjetskog rata najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. srpnja
1897. krenuo je prvi vlak iz Bosanskog Broda prema Derventi i Žepču.
Geografski položaj
Kvartarne geološke formacije u aluviju uže brodske
okoline pokazuju u kolikoj mjeri su rijeke Sava i Ukrina mijenjale svoj tok,
brazdajući teren južno od Bosanskog Broda sad jednim, sad drugim pravcem.
Napuštena korita pretvarala su se vremenom u bare, a nekadašnje obale
oblikovale su se kao lako uzdignuta i izdužena tla. Zbog toga nadmorska visina
jedva da prelazi devedeset metara.
Klima je umjereno kontinentalna, prosječne zimske
temperature kreću se u rasponu od oko nula stupnjeva zimi i dostižu trideset
stupnjeva Celzijeve ljestvice ljeti.
Godišnja količina padalina je ispod prosjeka i kreće
se manje od 600 mm. Zastupljena je panonska klima, kao podtip umjerenokontinentalne klime. To znači da je odlikuju
topla i suha ljeta, te oštre i hladne zime, a
prijelazna godišnja doba su kratka.
Općina Bosanski Brod nalazi se na sjeveru Bosne i
Hercegovine smještena u
aluvijalnoj ravnici, Posavini.
Kao granična općina
prema Republici Hrvatskoj,
okružena derventskom, dobojskom, modričkom i odžačkom
općinom.
Na razvoj Broda utjecao je isključivo njegov povoljan
prometni položaj, jer
upravo ovdje, Bosna se najviše približila važnoj
longitudinalnoj posavskoj cesti
i glavnoj željezničkoj magistrali Ljubljana - Zagreb -
Beograd.
Općina je prije rata imala 33.962 stanovnika, a danas
se procjenjuje da ima oko 15.000, s drastično izmijenjenom nacionalnom
strukturom stanovništva i nepovoljno izmijenjenom strukturom visokoobrazovanog
kadra.
Brod je ravničarski poljoprivredni kraj s usitnjenim
privatnim posjedima i
minimalnom poljoprivrednom proizvodnjom, nedovoljnom i
za vlastite potrebe. Zbog posljedica rata, te slabog povratka stanovništva
mnoga sela su do danas pusta. Ni industrijska proizvodnja nije u zavidnijem
položaju: zbog zastarjelosti tehnologije, neodržavanja i slabog procesa
privatizacije općina danas egzistira najviše od trgovine i uslužnih
djelatnosti.
Na
slici je prikazana karta Bosne i Hercegovine sa označenim teritorijem
koji predstavlja područje općine Bosanski Brod.
Demografija
Na prostoru općine Bosanski Brod prije rata
živjelo je 34.200 stanovnika. Hrvati su činili relativnu većinu stanovništva. U
ratu su uglavnom svi raseljeni tako da danas čine ogromnu manjinu. Povratak se
odvija identično kao i ustalim analiziranim sredinama, veoma sporo sa malom ili
nikakvom podrškom domaćih vlasti.
Ako usporedimo ostala dva grada, Derventu i
Doboj, u Brodu je službeno registriran najmanji broj ljudi koji bi sudjelovao u
daljem procesu obnove, a statistike domaćih institucija govore da je taj broj
znatno veći. Na slici je prikazana struktura stanovništva po narodnosti
na prostoru općine Brod 1991. godine.
Foto: Željko Aščić - http://www.ascic.net ili http://www.flickr.com/photos/h3llas/3745919414/in/photostream