26.02.2011

Općina Bosanski Brod

bosanski_brod.jpg

Povijest

Povijest Bosanskog Broda i naselja na području današnjeg Bosanskog Broda datira iz brončanog doba, oko 1600. godine prije Krista. Na mjestu današnjeg Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonia. Glavnina stare Marsonije nalazila se na mjestu današnje slavonskobrodske tvrđave, a dio naselja je bio i na desnoj strani. Prvo pisano spominjanje ovog naselja datira iz 365. godine nakon Krista, tako da je Brod star faktički 1635 godina. Po redu starosti, u okolici Bosanskog Broda na prvom mjestu su sela Vinska i Liješće, koji se u izvještaju biskupa Marijana Maravića spominju 1648. godine. Kako je poznato, sam Bosanski Brod se prvi put spominje u pisanom dokumentu kao Turski Brod 1691. godine.

Te godine je, naime, Austrijska vojska zauzela Slavonski Brod tako je da je to bio razlog da se podigne prvo organizirano naselje na desnoj obali i tvrđava koja je trebala štititi Tursko carstvo. Nakon što je tvrđava bila sagrađena, bila je ubrzo potom razorena i nije više nikad poslije toga obnovljena. Poslije rata vođenog na tim prostorima, mirom u Požarevcu 1718. godine uspostavljena je granica. Brod je pripao Austrougarskoj monarhiji.

Jedinstveni Brod je 1739. godine podijeljen u dvije administracije( bosansku i slavonsku). Te godine rijeka Sava postaje granicom između Turske i Austrije i Bosanski Brod pripada Turskom carstvu . Oko 1850. godine u Bosanskom Brodu bilo je već 700 stanovnika. U ranu jesen 1878. godine naselje na desnoj obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod. Te je godine na Berlinskom kongresu austrougarskoj dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. S tom godinom su povezani i počeci školstva u Bosanskom Brodu. Prva javna knjižnica osnovana je 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka obitelj Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Bosanski Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novosjedinjenim pokrajinama.

Predivna zgrada željezničkog kolodvora sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekta Hansa Niemezceka. Nažalost, kolodvor je do temelja razoren pri bombardiranju Broda u siječnju 1945. godine. Željeznička postaja u Bos. Brodu bila je sve do svršetka drugog svjetskog rata najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. srpnja 1897. krenuo je prvi vlak iz Bosanskog Broda prema Derventi i Žepču.

Geografski položaj

opcina_bosanski_brod.gif
Kvartarne geološke formacije u aluviju uže brodske okoline pokazuju u kolikoj mjeri su rijeke Sava i Ukrina mijenjale svoj tok, brazdajući teren južno od Bosanskog Broda sad jednim, sad drugim pravcem. Napuštena korita pretvarala su se vremenom u bare, a nekadašnje obale oblikovale su se kao lako uzdignuta i izdužena tla. Zbog toga nadmorska visina jedva da prelazi devedeset metara. Klima je umjereno kontinentalna, prosječne zimske temperature kreću se u rasponu od oko nula stupnjeva zimi i dostižu trideset stupnjeva Celzijeve ljestvice ljeti.

Godišnja količina padalina je ispod prosjeka i kreće se manje od 600 mm. Zastupljena je panonska klima, kao podtip umjerenokontinentalne klime. To znači da je odlikuju topla i suha ljeta, te oštre i hladne zime, a prijelazna godišnja doba su kratka.   Općina Bosanski Brod nalazi se na sjeveru Bosne i Hercegovine smještena u aluvijalnoj ravnici, Posavini.

Kao granična općina prema Republici Hrvatskoj, okružena derventskom, dobojskom, modričkom i odžačkom općinom. Na razvoj Broda utjecao je isključivo njegov povoljan prometni položaj, jer upravo ovdje, Bosna se najviše približila važnoj longitudinalnoj posavskoj cesti i glavnoj željezničkoj magistrali Ljubljana - Zagreb -  Beograd. Općina je prije rata imala 33.962 stanovnika, a danas se procjenjuje da ima oko 15.000, s drastično izmijenjenom nacionalnom strukturom stanovništva i nepovoljno izmijenjenom strukturom visokoobrazovanog kadra.

Brod je ravničarski poljoprivredni kraj s usitnjenim privatnim posjedima i minimalnom poljoprivrednom proizvodnjom, nedovoljnom i za vlastite potrebe. Zbog posljedica rata, te slabog povratka stanovništva mnoga sela su do danas pusta. Ni industrijska proizvodnja nije u zavidnijem položaju: zbog zastarjelosti tehnologije, neodržavanja i slabog procesa privatizacije općina danas egzistira najviše od trgovine i uslužnih djelatnosti. Na slici je prikazana karta Bosne i Hercegovine sa označenim teritorijem koji predstavlja područje općine Bosanski Brod.

Demografija

Na prostoru općine Bosanski Brod prije rata živjelo je 34.200 stanovnika. Hrvati su činili relativnu većinu stanovništva. U ratu su uglavnom svi raseljeni tako da danas čine ogromnu manjinu. Povratak se odvija identično kao i ustalim analiziranim sredinama, veoma sporo sa malom ili nikakvom podrškom domaćih vlasti.

Ako usporedimo ostala dva grada, Derventu i Doboj, u Brodu je službeno registriran najmanji broj ljudi koji bi sudjelovao u daljem procesu obnove, a statistike domaćih institucija govore da je taj broj znatno veći. Na slici je prikazana struktura stanovništva po narodnosti na prostoru općine Brod 1991. godine.
opcina_bosanski_brod_demografija.gif
Brod.jpg
Foto: Željko Aščić - http://www.ascic.net ili http://www.flickr.com/photos/h3llas/3745919414/in/photostream

Komentari (2 komentara)

Pošalji

20.06.2017

DAŽNICA: Formirana nova mjesna zajednica

U nedjelju, 18. lipnja, dovršen je konačno proces izdvajanja naselja Dažnica iz dosadašnje Mjesne zajednice...

08.06.2017

BIJELO BRDO: Asfaltiran dio lokalnog puta Kalačka-Raščići

U petak, 19. svibnja 2017., obilježen je završetak trenutno mogućih radova na lokalnom putu Begluci-Raščići-Kalačka u...

22.02.2017

MJESNE ZAJEDNICE: Najbitniji projekti za ovu godinu

Na inicijativu Udruge Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu FENIKS, u Napretkovu domu u Derventi okupili su se...

Komentari

07.10.2015

SRĐAN PUHALO: Zašto u Prijedoru uspijevaju ratni zločinci?

Poznati banjolučki sociolog i analitičar, vičan razbijanju mitova i stereotipa, nema suosjećanja za prijedorske Srbe,...

03.08.2015

AMERIČKA VELEPOSLANICA: BiH je potrebna ustavna reforma

Svi se slažu s tim da se nikada nije očekivalo da, dvadeset godina nakon završetka rata, u Bosni i Hercegovini,...

29.04.2014

EMIL VLAJKI: RS se mora osamostaliti!

Piše: Miroslav PRGOMET - Republika Srpska spremna je ustati u zaštitu i povrat svojih nasilno oduzetih nadležnosti...

Razgovori

30.07.2015

SONJA BISERKO: Cijela srpska historija jedna je velika laž

Srbija izbjegava činjenice koje jasno govore o njenoj odgovornosti za raspad Jugoslavije na brutalan način, a Srbi...

28.11.2012

U PROTEKLOM MANDATU: Vraćeni smo u sustav općine

Razgovor s g. Ilijom Zirdumom, dosadašnjim predsjednikom Općinskog vijeća...

30.08.2012

Fra Mirko Filipović, vikar plehanskog samostana

POLITIKA JE PREDUGO DUŠU NAŠEGA NARODA PREMJEŠTALA U DRUGE DRŽAVE I KRAJEVE Bosanska Posavina i raseljeni hrvatski...

POZIV POSAVSKIM HRVATIMA

UKOLIKO JOŠ NISTE IZVADILI OSOBNU KARTU U BOSNI I HERCEGOVINI, VRIJEME JE DA TO ŠTO PRIJE UČINITE. TIME NIŠTA NE GUBITE NEGO  OSTVARUJETE SVOJE PRAVO DVOJNOGA DRŽAVLJANSTVA!