26.02.2011
Općina Derventa
Pogled na staru Derventu
Povijest
Mora se priznati da je iz najranijih razdoblja ostalo malo zabilježenih
podataka o naselju Derventa. Iz osmanskih izvora saznajemo da se na mjestu
današnjeg grada nalazilo selo Gornja Ukrina, koje je 1600. godine imalo 215
kuća. Krajem 19. stoljeća bio je to već grad sa 3.200 domaćinstava.
Prva osnovna
škola počela je s radom 1864., a gradska bolnica dvadesetak godina kasnije. Do
kraja 19. stoljeća već su razvijeni i prvi industrijski pogoni. Izgrađen je
parni mlin, tkačnica, tiskara, vodovod, a kroz Derventu je prošla i pruga uskog
kolosijeka koja je povezivala Bosanski Brod i Sarajevo.
Početkom 20.
stoljeća Derventa je već postala i bogato trgovačko mjesto, a njezina okolina
važila je kao jedan od najplodnijih krajeva tadašnje Bosne. Pred Prvi svjetski
rat u Derventi su otvorene gimnazija, učiteljska i poljoprivredna škola. Nakon
drugog svjetskog rata, u kome je život izgubilo preko 1000 ljudi s ovog
područja, i znatnih razaranja, Derventa 80-ih godina dostiže vrhunac u svom
razvoju i svrstava se u gornji dio ljestvice srednje razvijenih općina Bosne i
Hercegovine.
Pred
posljednji rat, od 57.000 stanovnika općine, u industriji tekstila, kože i
obuće, crne
metalurgije i metaloprerade, poljoprivredne proizvodnje,
građevinarstvu,
grafičkoj industriji i drugim pratećim djelatnostima bilo je
trinaest i pol
tisuća zaposlenih.
Grad Derventa imao je 17.000 stanovnika, a sa
svim centrima mjesnih zajednica bio je povezan kategoriziranim putovima. Do
važnijih centara u širem okruženju i centara susjednih općina vodili su
magistralni putovi. To je s njezinim zemljopisnim položajem činilo posebnu
pogodnost za protok roba, ljudi i brzu komunikaciju s većim regionalnim
centrima bivše Jugoslavije.
Geografski položaj
Općina Derventa smještena je na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, orijentacijski na polovini toka rijeke Save, onog dijela koji razgraničava Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku. Područje općine po konfiguraciji zemljišta i geografskom položaju pripada Bosanskoj Posavini, a najveći dio teritorija je blago valovito, brdovito područje koje čini prijelaz sa bosanskih planina prema dolinama rijeka Save i Ukrine. U širem smislu ovaj kraj ima karakter tranzitnog područja u odnosu na prometne komunikacije koje povezuju zapadne i istočne regije Balkana, kao i pravce sjever-jug, koje Srednju Europu povezuju s Jadranskim morem. Zbog toga je ovo područje geografskim položajem vrlo povoljno, dok je u odnosu na okolna najveća gradska središta jednako udaljeno, jer je i od Beograda, i od Zagreba i od Sarajeva udaljeno oko 200 km.
Blizina graničnih prijelaza Bosanski Brod, Gradiška i Brčko predstavlja povoljnu okolnost, kao i blizina Banje Luke, Brčkog i Bijeljine kao razvijenijih gradskih naselja i regionalnih privrednih centara, omogućava dobre uvjete za privrednu i kulturnu saradnju.
Veličina teritorija općine Derventa iznosi 517 km2 i podijeljena je u 24 mjesne zajednice, od kojih su 4 na području grada. Pored gradskog područja, teritorij općine čini 57 seoskih naselja, od kojih je sada djelimično naseljeno 20 sela , a još uvijek nije naseljeno 9. Nadmorska visina pretežnog dijela područja općine iznosi 160 m, a najviša točka nadmorske visine općinskog područja se nalazi u mjestu Plehan sa 305m.
Demografija
Jugoslavenska vlast formirala je općinu
Derventa na teritoriju na kojem je dotad
bilo nekoliko općina. U općinu je uključila 20 sela u kojima su Srbi većinsko
stanovništvo i 36 sela u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo. Godine 1954.
sedam sela s čistim ili većinskim hrvatskim stanovništvom odvojeno je od
Dervente i pripojeno općini Doboj. Usprkos tome, Hrvati su činili relativnu
većinu u općini, što se vidi iz popisa stanovništva 1971. i 1981. godine:
Prema popisu stanovništva iz
godine 1991. općina Derventa je imala:
- 57 naselja
- 16.216 domaćinstava
- 56.328 stanovnika
- 3,47 stanovnika prosječno po
domaćinstvu.
Na popisu iz 1991. Hrvati prvi puta nisu bili u relativnoj većini.
Detaljan prikaz stanovništva po narodnosnom sastavu 1991. godine prikazan je na
slici kao i karta na kojoj se jasno vidi područje sa većinski hrvatskim
stanovništvom na prostoru općine Derventa.