26.02.2011
Općina Doboj
Povijest
Grad Doboj prvi put se spominje u sačuvanim povijesnim
dokumentima 28. lipnja 1415. godine. Povijest bilježi naseobine u ovom kraju
već tijekom kamenog doba - paleolita.
Nešto više povijesnih podataka sačuvano je iz doba kada u ovo područje stižu
Rimljani. Oko ušća Usore u Bosnu oni grade veliki fortifikacijski objekt,
potvrđujući time komunikacijsko značenje ovog kraja, što će do danas ostati
njegova bitna značajka.
Jačanjem bosanske države u 12. stoljeću gradi se tvrđava
od kamena na visokoj stijeni ispod koje teče rijeka Bosna. Oko tvrđave počinje
izgradnja grada Doboja, čija su urbanistička rješenja u osnovnim potezima
sačuvana do naših dana. Dobojska tvrđava i grad nastali su iz potrebe bosanske
države srednjeg vijeka da kontrolira putove kroz dolinu rijeke Bosne i ušća
Usore i Spreče.
Tijekom
turske okupacije Doboj se sporo razvijao. Austro-Ugarska vojska okupirala je
grad 1878. godine. Njegov razvoj u ovom periodu odredio je njegov geografski
položaj i započeo je izgradnjom željezničkih pruga Doboj - Tuzla - Simin Han
1886. te Slavonski Brod - Doboj - Teslić i konačno Slavonski Brod - Sarajevo.
Geografski položaj
Sa 63 naseljena mjesta, općina Doboj obuhvaća površinu od 628 četvornih kilometara i na tom prostoru živi osamdesetak tisuća stanovnika. U samom gradu Doboju živi preko 30.000 stanovnika. Cijelo područje je elektrificirano i u najvećoj mjeri telefonski uvezano. Ovo, naravno, ne važi za hrvatska naselja u dobojskoj općini, u kojima je za vrijeme rata i električna i telefonska mreža u potpunosti uništena, a sada samo djelomično obnovljena.
Putnu mrežu čini oko 650 km regionalnih i lokalnih putova, te 60 km magistralnih putova, koji preko Doboja vode prema Banjoj Luci, Brodu, Modriči, Tesliću, Zenici itd. Na velikom ravničarskom dijelu dobojske regije koja ima kvalitetnu obradivu zemlju uzgajaju se različite poljoprivredne kulture, a najčešće pšenica i kukuruz, te ječam, zob i raž. Na brežuljkastim područjima, umjerena kontinentalna klima je uvjetovala voćarsku proizvodnju, posebno proizvodnju šljiva, krušaka i jabuka.
Na slici je prikazana karta Bosne i Hercegovine sa označenim teritorijem koji predstavlja područje općine Doboj, u čijem sastavu se nalaze i naselja:
Veliki Prnjavor, Foča, Komarica, Johovac, Ritešić i Mala Bukovica, koje se nalaze na sjevernom dijelu a nama su interesantne, što ćemo u daljnjem tekstu detaljno pojasniti.
Demografija
Procjenjuje se da na prostoru općine Doboj danas gravitira između 80.000 - 85.000 hiljada stanovnika. Kao i na prostoru općine Derventa, Hrvati u tom broju danas zauzimaju veoma mali broj. Ipak slučaj sa sjevernim dijelom Doboja koji razumijeva naselja (Veliki Prnjavor, Komarica, Foča, Johovac i Ritešić), od kojih su prva četiri gotovo 100% hrvatska mjesta, nešto je drugačiji u odnosu na druge općine zapadnog dijela Posavine.
Problemi su dakako ogromni, ali na ovom prostoru u ovoj analizi zabilježen je najveći broj Hrvata koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta. Detaljan prikaz strukture stanovništva prije rata (1991. godine), kao i prikaz sjevernog dijela općine Doboj s većinski hrvatskim življem može se vidjeti na slici.