26.02.2011

Bosanska Posavina

Bosanska Posavina je pokrajina u sjeveroistočnom dijelu
Bosne i Hercegovine, koja obuhvaća područje oko 2.649 četvornih kilometara površine. Na ovom prostoru, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo je 375.903 stanovnika, ili 141,9 osoba na jednom kvadratnom kilometru.

Položaj

Posavina - naslovna 9a.jpg
Prirodno izdvojeni prostor Bosanske Posavine omeđen je sjeverno tektonskim rovom rijeke Save, na zapadu rijekom Ukrinom i planinom Motajicom, južno planinama Trebavac i Majevica, a na istoku rječicom Lukavac

Sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučkuklisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz  uz rijeku Ukrinu.

Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lako prohodnoj peripanonskoj nizini. Sjevernu je granicu povukla rijeka Sava, koja meandrira i često plavi svoju aluvijalnu ravan, pa je zbog toga, a i zbog izuzetnog tranzitnog značenja peripanonske nizine, rijeka premoštena na više mjesta. Za gradove Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko i Orašje drži se da su ključevi sjevernog dijela Bosne.

Uz veliko tranzitno značenje i laku prohodnost, te bogatu hidrološku mrežu,
bogatstvu gospodarske baze Bosanske Posavine prirodno je pridodana i mogućnost dobre poljoprivredne proizvodnje i prerade nafte, a u prijašnjem vremenu dobrano je zaživjela prehrambena, drvna, građevna, tekstilna, kožna, metalna i kemijska industrija, te se razvila cestovna i riječna tranzitna čvorišta i stvoreni veliki skladišni prostori.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac i Doboj. Zahvaljujući geografskom položaju (između 44’ 45'’ i 45’ 15'’ sjeverne geografske širine te 17’ 45'’ i 19’ istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu.

Jači su kontinentalni utjecaji zbog toga znatno ublaženi, pa srpanj ima temperaturu od 20 do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a siječanjski srednjak dostiže tek -2° C. Srednja je godišnja temperatura 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste značajke. Padaline su skladno raspoređene tijekom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše se najčešće u svibnju i lipnju, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

Rijeke Bosanske Posavine imaju osrednji hidropotencijal, i makar samo Sava ima  prometno značenje, njihov hidropotencijal nije dostatno iskorišten na drugačiji način, dok je kvaliteta vode još uvijek zadovoljavajuća, osim rijeke Bosne koju onečišćavaju velika industrijska središta uzvodno (Kakanj - Čatići, Zenica, Maglaj i Doboj). Sve su rijeke pritoke Save, pa tako njihovi tokovi pripadaju Crnomorskom slivu.

Prirodna cjelina s hrvatskom većinom

bosanska_posavina.jpg
Svoju povijesnu i geopolitičku regionalnu utemeljenost Bosanska Posavina ima dugo vremensko razdoblje. Nakon drugog svjetskog rata, uspostavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije, ona je razdvojena u dva dijela: njezin zapadni dio administrativno-politički je vezan za regionalno središte u Doboju, a istočni dio za Tuzlu. Tada su, iznova, konstituirane nove općine s približno jednakim brojem Hrvata i Srba. Zbog toga su, naprimjer, iz sastava općine Derventa izdvojena  hrvatska sela Johovac, Foča, Bukovac i Veliki Prnjavor te su pripojeni općini Doboj, a sastavu tadašnje hrvatske općine Bosanski Šamac pripojeno je veliko srpsko selo Obudovac, kako bi se postigao isti cilj.

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je slijedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 %, Bošnjaka 32.796 ili 12 %, Srba 77.723 ili 29 %, a ostalih 18.726 ili 7 posto.
 
U namjeri da se razriješi ratna situacija u Bosni i Hercegovini, 2. siječnja 1993. godine u Ženevi je održana Mirovna konferencija, gdje su mirovni posrednici Wance i Owen predložili teritorijalnu podjelu države Bosne i Hercegovine. U tom prijedlogu Bosanska Posavina definirana je kao Provincija br. 3.

Prirodni potencijali

Balirka radi.jpg
Najznačajniji prirodni potencijali ove regije jesu poljoprivredno zemljište, šumski kompleksi, hidro-klimatski uvjeti i rudni i mineralni resursi. Poljoprivredno zemljište, kao primarni strateški potencijal, ima različitu iskorištenost, zavisno od pripadnosti pojedinim morfološkim cjelinama. Po kategorijama, najveće površine pripadaju oranicama i vrtovima, te pašnjacima, livadama i voćnjacima. Poljoprivredne površine su dominantna kategorija zemljišta - uglavnom više od 50%, maksimalno 95%.

Gaje se kulture: pčenica, raž, ječam, zob, mrkva, krastavci, kukuruz, krompir, grah, kupus i kelj, luk, rajčica, paprika, kukuruz za krmu, stočna repa, tikve, lubenice, dinje, mješavina trava i mahunjača, djetelina, lucerka, grahorica, duhan, soja, te različite vrste voća - jabuke, kruške, dunje, šljive, breskve, orasi, trešnje, višnje i kajsije.

Šumski kompleks, kao osnovno nacionalno bogatstvo, obuhvaća 38% ukupne površine regije. Strukturu zemljišta, s aspekta šumskog kompleksa, čine visoke šume, izdanačke šume i neobraslo šumsko zemljište. Tijekom posljednjeg rata i nakon njega na ovom području organizirana je katastrofalna devastacija šuma te su mnoge od njih pretvorene u šikare i goleti i zato je danas potreban nov pristup u eksploataciji šumskih površina, posebno značajnih kategorija visokih šuma u južnim dijelovima regije gdje svojom kvalitetom utječu na privredni razvoj područja. Ovo je osobito izraženo kod raseljenih hrvatskih domaćinstava, gdje je, uz prešutno odobrenje lokalne vlasti, preostalo ili doseljeno lokalno stanovništvo nemilice devastiralo šumske površine.

Hidro-klimatski uvjeti regije su dobri, čemu, osim povoljne klime, pridonose slivovi rijeka s malim godišnjim protjecajima. Vodni potencijal najracionalnije se može iskoristiti za navodnjavanje poljoprivrednih površina, vodne akumulacije i programe dugoročnog snabdijevanja pitkom vodom.

Rudni i mineralni resursi, uvjetovani geološkom građom pojedinih područja, mogu se podijeliti u nemetalne mineralne sirovine i sirovine za dobivanje građevinskih materijala, termalne i mineralne vode i energetske sirovine.

Poljoprivreda

DSC01888.JPG
DSC01881.JPG
Iako Bosanska Posavina raspolaže vrlo respektabilnim obradivim poljoprivrednim površinama, poljoprivreda je ovdje ipak zapostavljena. Privredni subjekti koji se bave ovom djelatnošću, organizirani kao poljoprivredna dobra, poljoprivredno-industrijski kombinati ili zemljoradničke zadruge, imaju sve mogućnosti da se bave proizvodnjom žitarica svih vrsta, krmnog bilja, voća i povrća, te stočarskom proizvodnjom. Nažalost, tvrtke koje se bave poljoprivredom prepuštene su propadanju.

Iako je skoro potpuno zamrla intenzivna proizvodnja u svim sektorima, zapaža se postepeno oživljavanje zemljoradničkih zadruga (koje su bile skoro potpuno nestale). Poljoprivredom se ponajviše bave sitna poljoprivredna domaćinstva po selima, te još sitnije okućnice radnika koji su prinuđeni na tu vrst djelatnosti kako bi podmirili svoje potrebe, a eventualne viškove plasirali na tržište.

Veliki su potencijali zapadnog dijela regije Bosanska Posavina s gledišta ovakva načina proizvodnje ako bi se radilo organizirano i pružilo jamstvo potencijalnim proizvođačima da će im proizvod biti otkupljen. Kada je riječ o zemljišnom potencijalu, posebno se ističe područje općina Derventa i Bosanski Brod, koje ima izuzetno plodno zemljište.

Šumarstvo

hrastova_suma.jpg
S obzirom da je preko 38 % pripadajuće površine pokriveno šumama, Iako raspolaže velikim šumskim kompleksima, zastupljenost visokih šuma nije zadovoljavajuća.

Eksploatacijom šuma ne mogu se dobiti potrebne količine drveta koje bi, po vrstama i kvalitetu, zadovoljile potrebe prerađivačkih kapaciteta, a na imanjima povratnika totalno su devastirane i praktično postoje gotovo samo šikare.

Vodoprivreda

Vodoprivreda na regiji Posavina nije razvijena i fokusirana je na dio sliva rijeke Bosne i Ukrine. Zbog nedostatka sredstava, nema inicijativa za uređvanje riječnih korita i priobalnog područja, a nekontroliranom eksploatacijom šljunka vrlo ozbiljno se narušavaju vodotoci ovih rijeka, koje zbog toga često mijenjaju svoje korito i ugrožavaju poljoprivredno zemljište i okolna naselja. Međutim, potrebno je naglasiti da na teritoriju općine Derventa i jednog dijela Bosanskog Broda postoje mnogobrojni izvori i druga nalazišta pitke vode, koji služe stanovništvu seoskih područja.

Također postoje i mnogobrojni izvori kojima su potrebni minimalni procesi sterilizacije kako bi se kategorizirali u pitke vode. Ovakvi izvori predstavljaju stanovništvu seoskih područja bitan resurs u poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju stoke. U prijeratnom periodu, ovom djelatnošću se bavilo vodoprivredno poduzeće.

Geostrateški položaj

Položaj regije imao je velik utjecaj na razvoj svakovrsnog prometa i prateće infrastrukture. Na području regije razvijen je putni promet. U svakoj općini postoje tvrtke koje se bave putnim prijevozom robe i putnika. Riječni promet pokriva Luka Šamac, jedina luka u Posavini koja sa Slobodnom Zonom Šamac regiju uključuje u međunarodni riječni transport.

Izgradnjom autoputa "koridor 5C" i brzih putova Banjaluka-Doboj i Tuzla-Doboj te povezivanjem Dervente i Bosanskog Broda s autoputom, zapadni dio Bosanske Posavine dostići će maksimum svoga prometnog značenja na Balkanu i Jugoistočnoj Europi.
R0033896.jpg

Komentari (0 komentara)

Pošalji

Aktualnosti

13.08.2014

SMRT U BANJOJ LUCI: Preminuo sudac Zoran Lipovac

Sudac Ustavnog suda RS-a i nekadašnji ministar uprave i lokalne samouprave Zoran Lipovac preminuo je jučer u Banjoj...

13.08.2014

ZAHTJEV KONGRESNICE: Zaštititi prava Hrvata u BiH

Članica američkog Kongresa Janice Hahn uputila je u Zastupnički dom Kongresa rezoluciju kojom traži da predsjednik...

10.08.2014

HKD NAPREDAK: Uskoro kreće obnova doma kulture u Derventi

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Derventa, uskoro bi mogao započeti s obnovom Doma kulture u Derventi,...

Komentari

29.04.2014

EMIL VLAJKI: RS se mora osamostaliti!

- Republika Srpska spremna je ustati u zaštitu i povrat svojih nasilno oduzetih nadležnosti preko svojih legalnih...

18.04.2014

POLITIČKE STRANKE: Nestanak Nove hrvatske inicijative (NHI)

Ovih dana s bosanskohercegovačke političke scene konačno je u potpunosti nestala stranka nastala kao odlučna reakcija...

Razgovori

28.11.2012

U PROTEKLOM MANDATU: Vraćeni smo u sustav općine

Razgovor s g. Ilijom Zirdumom, dosadašnjim predsjednikom Općinskog vijeća...

30.08.2012

Fra Mirko Filipović, vikar plehanskog samostana

Bosanska Posavina i raseljeni hrvatski narod tog kraja ove godine obilježavaju brojne tužne godišnjice. Prolazi 20...

25.03.2012

Posavini treba vratiti dostojanstvo

 Ninoslav Sušilović, predsjednik Posavske stranke, rođen je u Ugljari kod Orašja. U Orašju je završio osnovnu...

POZIV POSAVSKIM HRVATIMA

UKOLIKO JOŠ NISTE IZVADILI OSOBNU KARTU U BOSNI I HERCEGOVINI, VRIJEME JE DA TO ŠTO PRIJE UČINITE. TIME NIŠTA NE GUBITE NEGO  OSTVARUJETE SVOJE PRAVO DVOJNOGA DRŽAVLJANSTVA!