Katolička crkva u Bosni i Hercegovini organizirana je danas u tri biskupije – Vrhbosanska nadbiskupija sa sjedištem u Sarajevu (Vrhbosni), Mostarska biskupija sa sjedištem u Mostaru i Banjolučka biskupija, sa sjedištem u Banjoj Luci.

Nadbiskupija nema nikakvu višu upravnu funkciju u odnosu na biskupiju, jer je svaki biskup samostalno odgovoran za svoju biskupiju, a tek Biskupska konferencija – u kojoj svi biskupi jedne zemlje ravnopravno sudjeluju – ima nadležnost donositi neke odluke koje vrijede na teritoriji svih biskupija toga područja. Stoga je titula nadbiskupija i nadbiskup više počasna nego upravna titula. Na čelu vrhbosanske nadbiskupije danas stoji nadbiskup Vinko Puljić, koga je papa k tome imenovao i kardinalom Rimske crkve. Titula kardinala ima izuzetnu vrijednost časti, jer su kardinali papini savjetnici i imaju pravo sudjelovati u izboru novoga pape (tzv. konklava).

Iako je kardinal, nadbiskup Puljić nema upravne nadležnosti u drugim biskupijama, jer ne postoji poglavar Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Katolička crkva je jedna na cijelom svijetu i ima jednog poglavara, rimskog biskupa, koga od najranijih vremena kršćanstva vjernici ne nazivaju biskup nego papa (od grčkoga papas = otac). Budući da je jedan od sedam rimskih brežuljaka imenom Vatikan, na kome je papino sjedište, međunarodno priznata država, koja poglavaru Crkve jamči neovisnost od političkih struktura bilo koje druge države, i u Bosni i Hercegovini boravi vatikanski veleposlanik (tzv. nuncij), koji pred političkim vlastima predstavlja vatikansku državu, a pred mjesnom katoličkom Crkvom papu. No, ni on nema nikakve upravne vlasti u lokalnoj crkvenoj zajednici, jer mjesni biskupi, neovisno i o njemu, samostalno upravljaju svojim biskupijama. Pa ipak, nuncij ima veliku savjetodavnu ulogu i prema mjesnim biskupima i prema papi, pogotovo pri imenovanju novih biskupa.

Mostarskom biskupijom, koja službeno nosi naziv Mostarsko-duvanjska biskupija, upravlja biskup dr. Ratko Perić, a banjolučkom biskup dr. Franjo Komarica. Osim ove trojice tzv. rezidencijalnih biskupa ili biskupa ordinarija (onih koji upravljaju biskupijama) u BiH postoje još trojica biskupa, dva pomoćna i jedan vojni biskup. Pomoćni biskup vrhbosanski je dr. Pero Sudar, a pomoćni biskup banjolučki dr. fra Marko Semren. U novije vrijeme je za vojnog biskupa imenovan dr. Tomo Vukšić. Svi oni zajedno čine Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine, na čelu koje stoji predsjednik, a trenutno tu službu vrši dr. Komarica, biskup banjolučki.

Biskupije su podijeljene na manja upravna područja tzv. dekanate, a dekanati su sastavljeni od osnovnih upravnih i pastoralnih jedinica, koje se latinski zovu paroecia (parokia), a kod nas nose stari hrvatski naziv za upravno područje: župa.

Cijela Bosnaska Posavina pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a na svome teritoriju ima četiri dekanata: Brčanski dekanat (10 župa),  Šamački dekanat (10 župa ), Doborski dekanat (oko Odžaka i Gradačca) 15 župa i Derventski dekanat (15 župa). Najgore stanje i u Posavini i u cijeloj Nadbiskupiji danas je u župama derventskog dekanata, gdje je prije rata živjelo 48.481 vjernika. Sada ih u svih petnaest župa (Bijelom Brdu, Bosanskom Brodu, Brusnici, Bukovici, Ceru, Derventi, Foči, GM - Sijekovcu, Kolibama, Koraću, Kulini, Novom Selu, Plehanu, Sočanici i Žeravcu) živi tek 1.217, što je svega 2,5% u odnosu na prijeratni broj.

Feniks.info


Slijedi:  
Povijest katoličke crkve u BiH
Institucije katoličke crkve u BiH
Katoličke redovničke zajednice u BiH