26.02.2011

Općina Derventa

Stara Derventa copy.jpg
Pogled na staru Derventu

Povijest

Mora se priznati da je iz najranijih razdoblja ostalo malo zabilježenih podataka o naselju Derventa. Iz osmanskih izvora saznajemo da se na mjestu današnjeg grada nalazilo selo Gornja Ukrina, koje je 1600. godine imalo 215 kuća. Krajem 19. stoljeća bio je to već grad sa 3.200 domaćinstava.

Prva osnovna škola počela je s radom 1864., a gradska bolnica dvadesetak godina kasnije. Do kraja 19. stoljeća već su razvijeni i prvi industrijski pogoni. Izgrađen je parni mlin, tkačnica, tiskara, vodovod, a kroz Derventu je prošla i pruga uskog kolosijeka koja je povezivala Bosanski Brod i Sarajevo.

Početkom 20. stoljeća Derventa je već postala i bogato trgovačko mjesto, a njezina okolina važila je kao jedan od najplodnijih krajeva tadašnje Bosne. Pred Prvi svjetski rat u Derventi su otvorene gimnazija, učiteljska i poljoprivredna škola. Nakon drugog svjetskog rata, u kome je život izgubilo preko 1000 ljudi s ovog područja, i znatnih razaranja, Derventa 80-ih godina dostiže vrhunac u svom razvoju i svrstava se u gornji dio ljestvice srednje razvijenih općina Bosne i Hercegovine.

Pred posljednji rat, od 57.000 stanovnika općine, u industriji tekstila, kože i obuće, crne metalurgije i metaloprerade, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstvu, grafičkoj industriji i drugim pratećim djelatnostima bilo je trinaest i pol tisuća zaposlenih.

Grad Derventa imao je 17.000 stanovnika, a sa svim centrima mjesnih zajednica bio je povezan kategoriziranim putovima. Do važnijih centara u širem okruženju i centara susjednih općina vodili su magistralni putovi. To je s njezinim zemljopisnim položajem činilo posebnu pogodnost za protok roba, ljudi i brzu komunikaciju s većim regionalnim centrima bivše Jugoslavije.

Geografski položaj

opcina_derventa.gif
Općina Derventa smještena je na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, orijentacijski na polovini toka rijeke Save, onog dijela koji razgraničava Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku. Područje općine po konfiguraciji zemljišta i geografskom položaju pripada Bosanskoj Posavini, a najveći dio teritorija je blago valovito, brdovito područje koje čini prijelaz sa bosanskih planina prema dolinama rijeka Save i Ukrine. U širem smislu ovaj kraj ima karakter tranzitnog područja u odnosu na prometne komunikacije koje povezuju zapadne i istočne regije Balkana, kao i pravce sjever-jug, koje Srednju Europu povezuju s Jadranskim morem. Zbog toga je ovo područje geografskim položajem vrlo povoljno, dok je u odnosu na okolna najveća gradska središta jednako udaljeno, jer je i od Beograda, i od Zagreba i od Sarajeva udaljeno oko 200 km.

Blizina graničnih prijelaza Bosanski Brod, Gradiška i Brčko predstavlja povoljnu okolnost, kao i blizina Banje Luke, Brčkog i Bijeljine kao razvijenijih gradskih naselja i regionalnih privrednih centara, omogućava dobre uvjete za privrednu i kulturnu saradnju.

Veličina teritorija općine Derventa iznosi 517 km2 i podijeljena je u 24 mjesne zajednice, od kojih su 4 na području grada. Pored gradskog područja, teritorij općine čini 57 seoskih naselja, od kojih je sada djelimično naseljeno 20 sela , a još uvijek nije naseljeno 9. Nadmorska visina pretežnog dijela područja općine iznosi 160 m, a najviša točka nadmorske visine općinskog područja se nalazi u mjestu Plehan sa 305m.


Demografija

Jugoslavenska vlast formirala je općinu Derventa  na teritoriju na kojem je dotad bilo nekoliko općina. U općinu je uključila 20 sela u kojima su Srbi većinsko stanovništvo i 36 sela u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo. Godine 1954. sedam sela s čistim ili većinskim hrvatskim stanovništvom odvojeno je od Dervente i pripojeno općini Doboj. Usprkos tome, Hrvati su činili relativnu većinu u općini, što se vidi iz popisa stanovništva 1971. i 1981. godine:

Prema popisu stanovništva iz godine 1991. općina Derventa je imala:
- 57 naselja
- 16.216 domaćinstava
- 56.328 stanovnika
- 3,47 stanovnika prosječno po domaćinstvu.

Na popisu iz 1991. Hrvati prvi puta nisu bili u relativnoj većini. Detaljan prikaz stanovništva po narodnosnom sastavu 1991. godine prikazan je na slici kao i karta na kojoj se jasno vidi područje sa većinski hrvatskim stanovništvom na prostoru općine Derventa.
opcina_derventa_demografija.gif
Crkva u Derventi.jpg

Komentari (2 komentara)

Pošalji

23.07.2015

OPĆINA DERVENTA: Komisija obišla kandidate za obnovu

Jučer su predstavnici Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica iz Sarajeva i općine Derventa na terenu...

23.07.2015

MANIFESTACIJA: Dubočac i njegovi ljudi

Promocija knjige Bosanski Dubočac i njegovi ljudi održat će se u okviru petog po redu Druženja Dubočana, u subotu 25....

23.07.2015

UDRUGA FENIKS: Predavanje o ekološkom uzgoju biljaka

U maloj dvorani samostana Plehan održana je u utorak, 21. srpnja, mala radionica s predavanjem i razgovorom o...

Komentari

29.04.2014

EMIL VLAJKI: RS se mora osamostaliti!

Piše: Miroslav PRGOMET - Republika Srpska spremna je ustati u zaštitu i povrat svojih nasilno oduzetih nadležnosti...

18.04.2014

POLITIČKE STRANKE: Nestanak Nove hrvatske inicijative (NHI)

Piše: Miroslav PRGOMET Ovih dana s bosanskohercegovačke političke scene konačno je u potpunosti nestala stranka...

Razgovori

28.11.2012

U PROTEKLOM MANDATU: Vraćeni smo u sustav općine

Razgovor s g. Ilijom Zirdumom, dosadašnjim predsjednikom Općinskog vijeća...

30.08.2012

Fra Mirko Filipović, vikar plehanskog samostana

POLITIKA JE PREDUGO DUŠU NAŠEGA NARODA PREMJEŠTALA U DRUGE DRŽAVE I KRAJEVE Bosanska Posavina i raseljeni hrvatski...

25.03.2012

Posavini treba vratiti dostojanstvo

 Ninoslav Sušilović, predsjednik Posavske stranke, rođen je u Ugljari kod Orašja. U Orašju je završio osnovnu...

POZIV POSAVSKIM HRVATIMA

UKOLIKO JOŠ NISTE IZVADILI OSOBNU KARTU U BOSNI I HERCEGOVINI, VRIJEME JE DA TO ŠTO PRIJE UČINITE. TIME NIŠTA NE GUBITE NEGO  OSTVARUJETE SVOJE PRAVO DVOJNOGA DRŽAVLJANSTVA!