26.02.2011

Općina Doboj

doboj.jpg

Povijest

Grad Doboj prvi put se spominje u sačuvanim povijesnim dokumentima 28. lipnja 1415. godine. Povijest bilježi naseobine u ovom kraju već tijekom kamenog   doba - paleolita. Nešto više povijesnih podataka sačuvano je iz doba kada u ovo područje stižu Rimljani. Oko ušća Usore u Bosnu oni grade veliki fortifikacijski objekt, potvrđujući time komunikacijsko značenje ovog kraja, što će do danas ostati njegova bitna značajka.

Jačanjem bosanske države u 12. stoljeću gradi se tvrđava od kamena na visokoj stijeni ispod koje teče rijeka Bosna. Oko tvrđave počinje izgradnja grada Doboja, čija su urbanistička rješenja u osnovnim potezima sačuvana do naših dana. Dobojska tvrđava i grad nastali su iz potrebe bosanske države srednjeg vijeka da kontrolira putove kroz dolinu rijeke Bosne i ušća Usore i Spreče.

Tijekom turske okupacije Doboj se sporo razvijao. Austro-Ugarska vojska okupirala je grad 1878. godine. Njegov razvoj u ovom periodu odredio je njegov geografski položaj i započeo je izgradnjom željezničkih pruga Doboj - Tuzla - Simin Han 1886. te Slavonski Brod - Doboj - Teslić i konačno Slavonski Brod - Sarajevo.

Geografski položaj

opcina_doboj.gif
Sa 63 naseljena mjesta, općina Doboj obuhvaća površinu od 628 četvornih kilometara i na tom prostoru živi osamdesetak tisuća stanovnika. U samom gradu Doboju živi preko 30.000 stanovnika. Cijelo područje je elektrificirano i u najvećoj mjeri telefonski uvezano. Ovo, naravno, ne važi za hrvatska naselja u dobojskoj općini, u kojima je za vrijeme rata i električna i telefonska mreža u potpunosti uništena, a sada samo djelomično obnovljena.

Putnu mrežu čini oko 650 km regionalnih i lokalnih putova, te 60 km magistralnih putova, koji preko Doboja vode prema Banjoj Luci, Brodu, Modriči, Tesliću, Zenici itd.  Na velikom ravničarskom dijelu dobojske regije koja ima kvalitetnu obradivu zemlju uzgajaju se različite poljoprivredne kulture, a najčešće pšenica i kukuruz, te ječam, zob i raž. Na brežuljkastim područjima, umjerena kontinentalna klima je uvjetovala voćarsku proizvodnju, posebno proizvodnju šljiva, krušaka i jabuka.

Na slici je prikazana karta Bosne i Hercegovine sa označenim teritorijem koji predstavlja područje općine Doboj, u čijem sastavu se nalaze i naselja:
Veliki Prnjavor, Foča, Komarica, Johovac, Ritešić i Mala Bukovica, koje se nalaze na sjevernom dijelu a nama su interesantne, što ćemo u daljnjem tekstu detaljno pojasniti.

Demografija

Procjenjuje se da na prostoru općine Doboj danas gravitira između 80.000 - 85.000 hiljada stanovnika. Kao i na prostoru općine Derventa, Hrvati u tom broju danas zauzimaju veoma mali broj. Ipak slučaj sa sjevernim dijelom Doboja  koji razumijeva naselja (Veliki Prnjavor, Komarica, Foča, Johovac i Ritešić), od kojih su prva četiri gotovo 100% hrvatska mjesta, nešto je drugačiji u odnosu na druge općine zapadnog dijela Posavine.

Problemi su dakako ogromni, ali na ovom prostoru u ovoj analizi zabilježen je najveći broj Hrvata koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta. Detaljan prikaz strukture stanovništva prije rata (1991. godine), kao i prikaz sjevernog dijela općine Doboj s većinski  hrvatskim življem može se vidjeti na slici.
opcina_doboj_demografija.gif

Komentari (2 komentara)

Pošalji

22.02.2017

HRVATSKI NARODNI SAVEZ: Priče o trećem entitetu su predizbor...

Na zaključke zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora od 28. siječnja reagirala je već 31. siječnja stranka Hrvatski...

22.02.2017

HRVATSKI NARODNI SABOR: Snovi o federalnoj jedinici

U Mostaru je 28. siječnja održano zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, organizacije sklopljene od predstavnika...

15.02.2017

NOVI ZAKON U BiH: Oštre kazne za vozače i pješake

Danas je stupio na snagu novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putovima u Bosni i...

Komentari

07.10.2015

SRĐAN PUHALO: Zašto u Prijedoru uspijevaju ratni zločinci?

Poznati banjolučki sociolog i analitičar, vičan razbijanju mitova i stereotipa, nema suosjećanja za prijedorske Srbe,...

03.08.2015

AMERIČKA VELEPOSLANICA: BiH je potrebna ustavna reforma

Svi se slažu s tim da se nikada nije očekivalo da, dvadeset godina nakon završetka rata, u Bosni i Hercegovini,...

29.04.2014

EMIL VLAJKI: RS se mora osamostaliti!

Piše: Miroslav PRGOMET - Republika Srpska spremna je ustati u zaštitu i povrat svojih nasilno oduzetih nadležnosti...

Razgovori

30.07.2015

SONJA BISERKO: Cijela srpska historija jedna je velika laž

Srbija izbjegava činjenice koje jasno govore o njenoj odgovornosti za raspad Jugoslavije na brutalan način, a Srbi...

28.11.2012

U PROTEKLOM MANDATU: Vraćeni smo u sustav općine

Razgovor s g. Ilijom Zirdumom, dosadašnjim predsjednikom Općinskog vijeća...

30.08.2012

Fra Mirko Filipović, vikar plehanskog samostana

POLITIKA JE PREDUGO DUŠU NAŠEGA NARODA PREMJEŠTALA U DRUGE DRŽAVE I KRAJEVE Bosanska Posavina i raseljeni hrvatski...

POZIV POSAVSKIM HRVATIMA

UKOLIKO JOŠ NISTE IZVADILI OSOBNU KARTU U BOSNI I HERCEGOVINI, VRIJEME JE DA TO ŠTO PRIJE UČINITE. TIME NIŠTA NE GUBITE NEGO  OSTVARUJETE SVOJE PRAVO DVOJNOGA DRŽAVLJANSTVA!