Izbori su u Bosni i Hercegovini završeni, ali nisu još ni blizu gotovi.
Nisu, jer se u BiH još uvijek glasovi broje presporo (tehnika koja prati
Središnje izborno povjerenstvo doista je primitivna ukoliko su ono u programe
javlja uz pomoć skypa i ukoliko rezultate čita pred publikom a da pri tom nema
nikakvih popratnih grafičkih prikaza).
Tek u srijedu će započeti brojanje
glasova prispjelih iz dijaspore poštom te se konačni rezultati ne mogu još dugo
očekivati.
Ljude, međutim, više zanimaju rezultati u mandatima nego u brojkama. Iz
stotine pročitanih brojčanih podataka o tome tko je koliko gdje dobio uglavnom
nitko ništa ne shvaća, zato treba doista cijeniti prvu pravu informaciju koju
je napravila i prenijela novinska
agencija Anadolu Agency o tome koliko bi tko mogao dobiti mandata u državnom
parlamentu BiH, makar to bilo na osnovi do sada prebrojanih 798.874 glasačka
listića ili 75,02 posto.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broji ukupno 42
zastupnika, od kojih je 28 iz Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske.
Od 28 federalnih zastupnika Stranka demokratske akcije (SDA) mogla bi imati čak 10 zastupničkih
mandata. Stranke Željka Komšića Demokratska
fronta i Savez za bolju budućnost (SBB)
Fahrudina Radončića trebale bi dobiti po pet zastupničkih mandata, koaliciji okupljenoj
oko HDZ-u BiH mogla bi pripasti tri mandata, koliko i Lagumdžijinom SDP-u, a po
jedan mandat imali bi HDZ 1990 i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS)
Sefera Halilovića.
Od 14 republičko-srpskih zastupnika, Dodikov SNSD trebao bi dobiti njih šest,
SDS pet, a po jedan koalicije okupljene oko DNS-a i PDP-a. Jedan zastupnik iz
RS-a bio bi član SDA, što je apsolutna novost na političkoj sceni.
Prava slika stječe se, međutim, tek nakon usporedbe sa
stanjem na prošlim izborima. Mnogi u prvi plan stavljaju ogroman uspjeh SDA,
koja je svoju prisutnost u parlamentu BiH povećala za tri, odnosno četiri
zastupnika, ali ipak bi trebalo priznati da je najveći uspjeh polučio Komšić,
čija stranka prošli put nije imala ni jednog zastupnika a sada bi ih trebala
imati čak pet. Sefer Halilović uspio se također probiti do državnog parlamenta
s jednim mandatom.
Najveći gubitnik iz Federacije jest SDP, koji je u
odnosu na prošli saziv parlamenta izgubio čak pet zastupnika.
Radončić je povećao broj zastupnika za jedan, a
HDZ-ovi su ostali na istom broju.
Kad su u pitanju mandati iz RS-a, dobitnik je SDS, koji bi trebao povećati broj
zastupnika za jedan, jer je do sada imao četiri. SNSD je najveći gubitnik, jer
je izgubio dva zastupnička mjesta, dok su PDP i DNS ostali na jednom
zastupniku, ali ranije su ga imale samostalno, a sada u koalicijama.
Ipak, najveći uspjeh je napravila SDA koja bi, preko koalicije Domovina,
trebala dobiti jednog zastupnika iz tog entiteta, što joj broj ukupnih
zastupnika povećava na 11, a ujedno unosi određenu nelagodu u tzv. entitetsko glasovanje,
kada neki zakoni ne mogu proći jer određen broj zastupnika iz svakog entiteta
nije glasovao za njih.
Gledajući ove odnose budućih glasačkih ruku u državnom parlamentu, čovjek se
doista zapita tko je to u Hrvata koga pobijedio i tko je dobitnik a tko
gubitnik. Ako cjelokupno glasačko tijelo koje odlučuje o nekim važnim zakonima
i odredbama broji 42 glasa, a od toga su samo četiri hrvatska, onda je svakome
osim hrvatskim strankama jasno da je i na ovim izborima, usprkos tome što su
stranke jedna drugu pobijedile, u stvarnosti do nogu potučen hrvatski narod.
Feniks.info