- Bosanska Posavina, onakva kakva je bila i kakva bi trebala biti, ima budućnosti ako se bude imalo volje početi sustavno rješavati probleme koji se nisu rješavali kroz sve ovo vrijeme od rata na ovamo. Problemi su kompleksni, nema jednostavnih rješenja i nema rješenja ukoliko se ne uzmu u obzir sve realne činjenice i sve realne potrebe - rekao je na konferenciji Budućnost Bosanske Posavine, održanoj danas u Derventi, g. Mato Grubišić, iznoseći službene stavove Udruge Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu FENIKS.
 
Najprije je naznačio osnovne činjenice, od kojih treba polaziti ako se problem Bosanske Posavine želi pravo definirati:
 
—  • Ovaj dio Posavine je najuništeniji dio Bosne i Hercegovine.
—  • U njoj je najviše uništeno imovine posavskih Hrvata.
—  • U obnovu ovoga dijela BiH najmanje je uloženo sredstava.
—  • Od onoga što je uloženo, najmanje je dodijeljeno Hrvatima.
—  • U prosjeku je najmanje obnovljeno hrvatskih kuća.
—  • U ovaj dio Posavine najmanje se vratilo Hrvata.
 
Ako se doista želi krenuti u rješavanje pitanja povratka Hrvata u Bosansku Posavinu, onda treba imati na umu jasne činjenice:
 
—  • Svi izbjegli Hrvati iz Posavine otišli su preko državne granice i nalaze se u inozemstvu.
—  • Bosanskohercegovačke ambasade ne kontaktiraju s njima.
—  • Države u kojima žive ne obavještavaju ih o događanjima u BiH.
—  • Oni su otišli iz Bosne i Hercegovine, a trebaju se vraćati u entitet, čija politika uporno niječe BiH i prijeti da će se pripojiti Srbiji.
—  • Mada konstitutivan narod BiH, hrvatski povratnici u praksi ovdje nemaju status ni nacionalne manjine.
—  • U Hrvatskoj im je davno ukinut status izbjeglica i, odlukom Račanove vlade, prevedeni su u redovite građane Hrvatske.
—  • I u Hrvatskoj i u drugim zemljama imaju zajamčenu socijalnu i zdravstvenu zaštitu višeg standarda nego u Posavini.
—  • Ondje gdje sada jesu imaju nemjerljivo više šanse da dobiju posao nego ako se vrate.
 
Zato paradoksalno zvuči ono što je također činjenica:
 
—  • Usprkos ovome svemu mnogi Hrvati žele se vratiti u Posavinu i što dalje, interes je sve veći.
—  • Neki i sami obnavljaju svoje kuće pa čak sami popravljaju put ili dovode struju.
—  • Neki su započeli ozbiljan posao, mada s malim osobnim sredstvima.
 
Da bi se  njihov povratak uistinu podupro i poboljšao, pozornost treba svratiti na realiziranje ponajprije ovih segmenata:
  
—  • Popravak što većeg broja kuća i gospodarskih zgrada.
—  • Popravak infrastrukture.
—  • Rješavanje pitanja socijalne i zdravstvene zaštite.
—  • Rješavanje pitanja ravnopravnosti u državnim institucijama.
—  • Mijenjanje izbornog zakona i zakona o lokalnoj samoupravi.
—  • Rješavanje pitanja zaštite imovine.
  
POPRAVAK KUĆA
 
Već su se uobičajile tvrdnje kako više ne treba popravljati kuće, nego raditi najprije na ovome ili onome. No, u ovom dijelu Posavine još uvijek su aktualne na prvome mjestu kuće. Zato je potrebno:
 
—  • Popraviti barem 30% kuća (do sad nije popravljeno ni 3%!)
—  • Jednom predan zahtjev za obnovu držati vrijedećim sve dok se ne ostvari.
—  • Ne dijeliti uvijek pomoć na tri dijela, jer to nije pravednost niti jednakost ako su porušene kuće uglavnom hrvatske.
—  • Ne dati da državni službenici dijele pomoć po političkoj podobnosti, nego po utvrđenim pravilnicima.
—  • Ne dati da materijal za kuće bude 17. klase i da izvođači bez kontrole mogu graditi neprofesionalno.
—  • Početi pomagati opremanje i gospodarskih zgrada i zanatskih radionica.
  
POPRAVAK INFRASTRUKTURE
 
Do kuća valja dolaziti prometnim sredstvima 21. stoljeća, živjeti u njima na način toga stoljeća i ostvarivati potrebe uobičajene za ovo stoljeće. Zato je potrebno:
 
—  • Ulagati što više u popravak električne mreže.
—  • Popravljati putove do porušenih naselja i kroz njih.
—  • Obnavljati vodovodnu mrežu i uvoditi novu u povratnička naselja.
—  • Stimulirati sustav usluga – prijevozničkih, trgovačkih, medicinskih, socijalnih u povratničkim naseljima jer su one ekonomski neisplative i samoneodržive.
—  • Obnavljati zgrade mjesnih zajednica, ambulanti, domova kulture.
 
SOCIJALNA ZAŠTITA
 
Poseban problem je pitanje socijalne i zdravstvene zaštite:
 
—  • Od povratnika iz Hrvatske traži se da se odreknu ili zdravstvene usluge u Hrvatskoj ili bosanske osobne iskaznice.
—  • Većina povratnika su starije dobi i većini je poništena već izvađena bosanska osobna te žive kod svoje kuće kao tuđinci.
—  • Sve važnije zdravstvene usluge u ovom dijelu Posavine vrše se samo u Doboju, gdje bi pacijenti iz Broda morali putovati 70 km, a iz Dervente 40 km.
  
DRŽAVNE SLUŽBE
 
Nužno se mora raditi i na popravku opće situacije u koju povratnik dolazi:
 
—  •17 godina nakon rata pitanje multietničnosti općina Dervente i Broda nije pomaknuto s mjesta.
—  • 17 godina nakon rata u službu općinske administracije nije primljen niti jedan Hrvat povratnik.
—  • 17 godina nakon rata u općinsku šalter dvoranu nije uvedena latinica kamoli hrvatski jezik
—  • 17 godina nakon rata općine slave pravoslavnu krsnu slavu i polažu vijence pred spomenike poginulih iz samo jednoga naroda. 
  
IZBORNI ZAKON I ZAKON O LOKALNOJ SAMOUPRAVI
 
Kada dođu svojoj kući, povratnici se ne mogu osjećati kao kod kuće ako ne mogu birati ono što oni hoće a ne ono što im većina nameće. Za to, međutim, još uvijek nemaju nikakvih uvjeta, jer:
 
—  • Izborni zakon je tako uštiman da Hrvati iz Posavine nemaju šanse izabrati gotovo ni jednog člana parlamenta RS-a i sigurno ni jednog predstavnika u parlament BiH.
—  • Određen broj vijećnika u općinama mogu izabrati isključivo ako sve hrvatske stranke postanu jedna.
—  • Kvota Hrvata u parlamentarnim tijelima ili vladi popunjava se onima koje su izabrale srpske stranke ili se mjesta poklanjaju mimo izbora, u zamjenu za političku podršku.
—  • Uz ovakva pravila Hrvatima je uskraćeno pravo na pluralizam mišljenja i demokratski izbor svojih predstavnika.
—  • Mjesne zajednice u RS-u su namjerno potpuno razvlaštene i svedene čak ispod razine udruga građana.
 
 
ZAŠTITA IMOVINE
 
U uređenim europskim društvima kriminal je pojedinačna pojava koja se otkriva i kažnjava. Povratnici u dio Posavine koji se naziva RS još se uvijek mogu uvjeriti u nešto sasvim drugo:
 
—  • Imovina Hrvata u ovom dijelu Posavine sustavno je i totalno devastirana i to uglavnom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.
—  • Devastacija traje i danas pred očima policije RS-a i drugih institucija zaduženih za zaštitu tuđe imovine.
—  • Na djelu je pravi ekocid – totalna sječa hrvatskih šuma i paljenje hrvatskih zapuštenih imanja.
—  • Pljačke tek izgrađenih kuća još uvijek su trajna pojava.
—  • Pljačkaši još uvijek gaje osjećaj da imaju pravo uništavati hrvatsku imovinu. 
  
DODATNE NEDOUMICE
 
Teško je sve probleme i nedoumice registrirati na malo prostora i u malo vremena, no neke od njih svojim posljedicama itekako mogu ometati povratak:
 
—  • Prošao je rok prijave imovine u RS-u. Hrvati, raspršeni po inozemstvu, to nisu učinili ni u omjeru od 1%. Jesu li realne prijetnje oduzimanjem imovine?! Zar je to moguće u Europi 21. stoljeća?
—  • Prihvaćen je termin popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini. Kako popisati Hrvate iz Posavine raspršene po svijetu? Hoće li popis biti dovršavanje projekta Posavine očišćene od Hrvata?
—  • Zašto Hrvati u Derventi i Brodu ne mogu dobiti na raspolaganje devastirane Domove kulture, bivše vlasništvo HKD Napredak, premda sami osiguravaju sredstva za njihovu obnovu?
 
Pitanje ovoga skupa glasilo je: Što učiniti da se povratak u Bosansku Posavinu poboljša? Naša udruga misli – rekao je g. Grubišić -  da bi trebalo imati u vidu sve ovo što smo ovdje napomenuli (kako bi se realno moglo pristupiti rješavanju problema) i rješavati sve ovo u što smo uprijeli prstom (jer je problem povratka kompleksan i nikakvi sporadični show-programi ne mogu postići nikakav rezultat).
 
Na koncu je g. Grubišić, uime udruge FENIKS, zamolio sve one koji mogu i sve one koji su odgovorni da počnu sustavno, uporno i dosljedno rješavati pitanje povratka u Bosanku Posavinu. U suprotnom ova će pokrajina ostati:
 
• spomenikom najuspješnije izvedenog etničkog čišćenja u Europi nakon II. svjetskog rata
• spomenikom najuspješnijeg uništavanja multietničke slike Bosne i Hercegovine
• nadgrobnim spomenikom Hrvatske etničke skupine u još jednoj od njezinih stoljetnih postojbina.
 
Feniks.info