Ustavnom sudu BiH dostavljen je 26. lipnja Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti u RS-u, jer zadiru u nadležnosti vjerskih zajednica. Zatražena je i privremena mjera obustavljanja primjene spornih članaka do konačne odluke ovog suda o spornom zakonu. Zahtjev je uputio Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, kojemu su se priključila i dva člana Kluba Hrvata toga vijeća.

U zakonu su sporni članci kojima se lokalnim zajednicama daje nadležnost "kod izgradnje groblja, grobnica i nadgobnih spomenika i upisa podataka na njima“. 
 - Mi to osporavamo, jer groblja moraju ostati u nadležnosti vjerskih zajednica - naglasio je šef Kluba Bošnjaka Mujo Hadžiomerović i podsjetio da su u tome još ranije dobili i podršku svih vjerskih zajednica u BiH. 
 
Sporni člancI zakona također propisuju da “jedinica lokalne samouprave donosi posebnu odluku kojom će detaljnije propisati uslove o načinu upravljanja, uređivanja i održavanja groblja, te, između ostalog, i prenosu posmrtnih ostataka do groblja i s groblja, formiranja cijena i prodaje grobnih mjesta“. 
 
Primjena toga zakona značila bi prepuštanje prava mjesnim zajednicama i općinama da ureduju u grobljima na svome teritoriju, što bi ostavilo mogućnost političih manipulacija, uzurpacija i ideološkog terora, od čega se još nije ohladila ni politička ni društvena scena RS-a. Primjera za to može se već sada naći pa i na teritoriju općine Derventa.

Jedan od njih je katoličko kužno groblje u Živinicama, odnosno Krsturu, gdje je netko donio i bacio svježe isklesan spomenik ispisan ćiriličnim slovima, da bi to bio povod akcije proglašavanja toga groblja prastarim pravoslavnim grobljem i pletenja legendi o popu Jovici i njogovom pokretanju bune protiv Turaka upravo s toga mjesta.

Drugi primjer je podizanje novog pravoslavnog groblja u većinski katoličkom selu Kuljenovci, uza samo katoličko groblje, gdje je prije rata bilo seosko igralište. Budući da je zemlja na kojoj je bilo igralište pripadala mjesnoj zajednici, a preko nje općini, lokalna vlast ima namjeru tu podići pravoslavno groblje.

Dosljedna primjena spornog zakona o grobljima značila bi da lokalna vlast pravoslavna groblja može podizati na bilo čijoj oduzetoj zemlji pa čak i na katoličkim ili muslimanskim grobljima, čija su zemljišta sedamdesetih godina komunisti silom s vjerskih prepisali na mjesne zajednice.

Feniks.info